Javni poziv za program podrške lokalnim medijima u Srbiji

 

Organizacije okupljene u Koaliciji za slobodu medija objavljuju poziv za dodelu finansijske podrške (malih grantova) lokalnim medijima na celoj teritoriji Republike Srbije.

 

Poziv je otvoren u okviru tekućeg projekta pod nazivom „Medijska strategija po meri građana /2026-2031/“, koji finansira Evropska unija i čije su aktivnosti u delu podrške lokalnim medijima usmerene na jačanje kapaciteta lokalnih medija  u svrhu unapređenja medijske produkcije u okviru dve ključne tematske oblasti:

 

  • javno finansiranje lokalnih medija kroz konkurse za sufinansiranje projekata i finansiranje lokalnih medija iz drugih javnih izvora (reklame, javni tenderi itd.)
  • bezbednost novinara, i posebno novinarki lokalnih medija. 

 

Preuzmite detaljan tekst poziva.

Sveobuhvatni Sporazum o ekonomskom partnerstvu između Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE)

 

Sveobuhvatni Sporazum o ekonomskom partnerstvu između Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji je 1. juna stupio na snagu za srpske kompanije otvara, na višem nivou, vrlo važno tržište, jedno od najperspektivnijih među zemljama zaliva. Ovaj dokument našoj privredi će doneti nova partnerstva i poslove, kao i širenje saradnje na sektor usluga od logistike do IKT-a, istaknuto je danas na predstavljanju sporazuma u Privrednoj komori Srbije. Očekuje se da u naredne tri godine skoro 80 odsto proizvoda koji su obuhvaćeni sporazumom bude na režimu slobodne trgovine.

 

Sporazum o ekonomskom partnerstvu između Srbije i UAE po svom obuhvatu i oblasti saradnje prvi je takav koji je Srbija potpisala sa nekom zemljom i za nas ima veliki strateški značaj, rekao je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije (PKS). 

 

Sporazum, po rečima Čadeža, daje novi kvalitet odnosima dveju zemalja i otvara novo poglavlje u saradnji, slobodnoj trgovini robom, ali i u visokom stepenu liberalizacije sektora usluga. Efekte sporazuma prvi će osetiti srpski proizvođači poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji su već prisutni na tom tržištu i imaju kontakte sa kupcima u Emiratima, istakao je predsednik Komore.

 

 

Poslovna zajednica očekuje stvaranje uslova za potpunu implementaciju sporazuma, posebno kada reč o obezbeđivanju halal sertifikata za niz proizvoda od mesne industrije do kozmetičke i farmaceutske. Čadež je najavio da će se PKS veoma aktivno angažovati oko tih pitanja.

 

„Velike stvari su urađene, veliki potencijali su pred nama. Na nama je da ove sporazume kao privreda ispunimo životom i novim ugovorima“, rekao je Čadež i pozvao je sve zainteresovane kompanije da se obrate predstavništvu PKS u Dubaju gde mogu važne informacije.

 

„Sporazum sa UAE je iz novije generacije sporazuma kojim je obuhvaćena ne samo robna razmena već i  liberalizaciju usluga. To će svakako biti interesantno za veliki broj kompanija koje dolaze upravo iz ovog segmenta, od telekomunikacija, logistike, pružanja poslovnih usluga i drugo“, izjavila je Jagoda Lazarević ministarka unutrašnje i spoljne trgovine u Vladi Srbije. Kada je reč o razmeni dvaju zemalja, navela je da su brojke kod robne razmene prilično skromne, oko 200 miliona dolara, a da je trgovina uslugama znatno razvijenija i premašuje 600 miliona dolara.

 

„Kada pogledate oba segmenta, razmenu robe i usluga, oni su nešto veći od 800 miliona dolara, što je jedna za sada prilično ozbiljna cifra sa potencijalima da je značajno povećamo. Stupanjem na snagu, sporazum obuhvata preko 60 odsto proizvoda koji će biti na režimu slobodne trgovine“, objasnila je Lazarević.

 

Dodaje da ovaj dokument ima znatno kraće rokove faznog snižavanja, pa će već za tri godine biti još oko 15 odsto proizvoda bez carina, a ostatak do pune liberalizacije biće na petoj godini primene.

 

 

Ministarka očekuje da će ovaj sporazum pozitivno uticati i na priliv novih investicija. „Verujem da ćemo kroz ovakvo partnerstvo, kao što je ovo sa Emiratima, imati obostrano i dugoročno, nastavak jedne intenzivne ekonomske saradnje, koje apsolutno prati odlične političke odnose dveju zemalja“, poručila je Lazarević.

 

Ambasador UAE u Srbiji Ahmed Hatem Almenhali ocenio je da sporazum odražava obostranu posvećenost jačanju ekonomskih veza i proširenju trgovinske saradnje Srbije i UAE.

 

Ističe da sporazum nije samo trgovinski već i most koji povezuje narode, privrede i vizije i da je platforma za investicije i saradnju u raznim oblastima, vodosnabdevanju, logistici, digitalnim inovacijama, turizmu.

 

„UAE ostaju posvećeni izgradnji partnerstava zasnovanim na uzajamnom poštovanju i zajedničkim ciljevima a Srbija je naš ključni partner u toj viziji i verujemo da postoji veliki prostor za produbljivanje saradnje“, rekao je ambasador UAE u Srbiji.

SEMINAR: Da li vaša ambalaža u skladu sa evropskom regulativom?

 

Ambipak, platforma ambalažne industrije koja već punih šest godina kroz portal, konferencije i ostale kanale,  okuplja proizvođače i korisnike ambalaže, ambalažnih materijala, mašina, opreme i svih srodnih delatnosti, 19. juna u Beogradu organizuje seminar na temu prilagođavanja ambalaže i pakovanja najnovijoj i veoma opsežno EU regulativi - PPWR - Packaging and Packaging Waste Regulation

 

Packaging and Packaging Waste Regulation (PPWR) je izuzetno aktuelna tema za celokupnu privredu  – svih u lancu sabdevanja čiji proizvodi zahtevaju da budu upakovani i koji plasiraju svoje proizvode na tržište EU ili imaju zahtev od strane distributera da se prilagode PPWR-u, kao i srodnih delaltnosi poput reciklera ambalaže, sertifikacionih tela,laboratrija i sl.


Iako su u određenim krugovima postojala očekivanja da predlog Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) neće biti usvojen u svom trenutnom obliku, ona je ipak zvanično stupila na snagu  februraru 2025. godine.  Ova regulativa donosi suštinske promene u načinu na koji se ambalaža dizajnira, proizvodi, koristi i zbrinjava širom Evropske unije. Međutim, primena PPWR-a već izaziva brojna pitanja i dileme — kako unutar zemalja članica, tako i van njih.

 

Kompanije izvan EU, kao i one koje kasne sa prilagođavanjem cirkularnim praksama, suočavaju se sa brojnim izazovima: 

  • nedostatkom dostupnih recikliranih materijala,
  • visokim troškovima tranzicije
  • veoma strogim zahtevima koje postavlja nova regulativa.

 

U takvom kontekstu, ključno je razumevanje obaveza, rokova i mogućnosti koje PPWR donosi.

 

Seminar “Kako da ambalaža ispuni kriterijume PPWR-a?”

 

Ambipak organizuje stručni seminar posvećen upravo ovoj temi – kako bi pružio konkretnu podršku domaćim i regionalnim kompanijama u tumačenju i pripremi za primenu novih propisa.

 

Pored upoznavanja sa Regulativom o ambalaži, učesnici seminara će biti u prilici da se upoznaju sa inovativnim ambalažnim rešenjima usklađenima sa PPWR-om koja pomažu proizvođačima da:

  • Povećaju upotrebu recikliranih vlakana
  • Redizajniraju ambalažu za bolju reciklabilnost
  • Smanje otpad od ambalaže


Predstavnici kompanije DS Smith, Susana Braz, Andrej Kuzmanovski i Jovan Blažić će podeliti svoju ekspertizu i najbolje prakse u oblasti PPWR, stečene kroz dugogodišnje iskustvo u industriji ambalaže.

 

Navedene teme zaokružiće predavanje dr Senke Popović ispred Laboratorije za ambalažu Tehološkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Laboratorija je jedinstvena u našem delu Evrope a Dr Popović, rukovodilac Laboratorije i vanredni profesor na FTN-u, često se susreće sa brojnim nedoumicama i problemima koje pred Laboratoriju donosi industrija – nastojeći da se snađe u najnovijoj EU Uredbi o ambalaži. Njeno dragoceno iskustvo u savetovanju i radu sa domaćom i regionalnom industrijom vezano za ambalažu i pakovanje, biće dostupno polaznicima Ambipak seminara 19. juna u Beogradu od 10-15h.

 

Prijavite se na seminar  da saznate više o tome kako da svoje pakovanje učinite održivijim i usklađenim sa regulativama EU.

 

Iskoristite pogodnosti rane prijave do 6. juna

 

Prijavite se na linku: Seminar Kako da ambalaža ispuni kriterijume PPWR-a?

JAVNI POZIV za dodelu kreditnih sredstava po Programu finansijske podrške mladima koji su početnici u poslovanju

 

U cilju pružanja finansijske podrške mladima koji su početnici u poslovanju Fond za razvoj raspisao je javni poziv Program finansijske podrške mladima koji su početnici u poslovanju.

 

Za realizaciju ovog programa obezbeđena su sredstva u iznosu od RSD  1.000.000.000,00.

 

Pravo da se prijave na Javni poziv imaju preduzetnici, mikro i mala privredna društava koji su registrovani u Agenciji za privredne registre najranije od 01.01.2019. godine, pa nadalje, čiji je osnivač i zakonski zastupnik lice starosti od 20 do 35 godina, odnosno lice rođeno u periodu od 01.01.1989. godine do 31.12.2005. U privrednom društvu koji ima više vlasnika, većinski udeo mora biti u vlasništvu jednog ili više fizičkih lica starosti od 20 do 35 godina (minimum 51%). U privrednom društvu koje ima više zakonskih zastupnika, makar jedan mora biti fizičko lice starosti od 20 do 35 godina.

 

Sredstva opredeljena ovim programom namenjena su za:

 

  • Nabavku opreme
  • Kupovinu ili adaptaciju poslovnog prostora
  • Kupovinu vozila (u svrhu obavljanja poslovne delatnosti)
  • Obrtna sredstva – do 30% od iznosa kredita.

 

Uslovi kreditiranja predviđeni ovim programom su:

 

  • iznos kredita: do RSD 5.000.000,00;
  • rok otplate: 78 meseci, uključujući grejs period od 18 meseci;
  • kamatna stopa: uz primenu valutne klauzule 1,5% na godišnjem nivou, osim u slučaju bankarske garancije, onda je kamatna stopa 1% na godišnjem nivou;
  • bez naknade i provizije za obradu zahteva.

 

Sredstva obezbeđenja:

 

  • zaloga ili hipoteka prvog reda na opremi/objektu koja je predmet finansiranja ili eventualno postojeća oprema/ objekat iste ili veće vrednosti,
  • menica firme,
  • lična menica.
    • Kod dela kreditnih sredstava, koja je moguće koristiti za potrebe
  • finansiranja trajnih obrtnih sredstava (TOS) – osim menica nije neophodan dodatni instrument obezbeđenja;
    • Opciono: bankarska garancija (kamatna stopa 1%) ili jemstvo pravnog/ fizičkog lica ili neko drugo sredstvo obezbeđenja koje klijent ponudi uz adekvatnu procenu rizika.

 

Zahtev za kredit, sa pratećom dokumentacijom, predaje se preko Portala Fonda za razvoj RS koji se nalazi na sajtu Fonda.

 

Javni poziv je otvoren do utroška sredstava.

 

Za sve dodatne informacije i pitanja možete pisati na e-mail Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..

 

Takođe, možete se obratiti kontakt osobama: Mirjani Miljojković na broj telefona 011-3283-770 I Jeleni Ivanović na broj telefona 011-3283-771.

Od 12. jula uvećane tarife javnih beležnika u Republici Srbiji

 

Od 12. jula građani Srbije plaćaće više za usluge javnih beležnika, jer su izmene Javnobeležničke tarife donele povećanje nagrada i naknada za materijalne troškove za čitav niz notarskih usluga.

 

Nova javnobeležnička tarifa: šta donosi povećanje cena?

 

Jedna od ključnih izmena, jeste uvećanje Osnovne tarifa za upotrebu usluga javnog beležnika koja će umesto dosadašnjih 150 iznositi 180 dinara, što predstavlja povećanje od 20 odsto.

 

Ne radi se samo o rastu vrednosti boda sa 150 na 180 dinara, već i o povećanju broja bodova za mnoge pravne poslove. Ova kombinacija znači da će krajnji troškovi za korisnike, bilo građane ili privredne subjekte, biti znatno viši.

 

Koje usluge najviše poskupljuju?

 

Najveće promene odnose se na pravne isprave povezane sa hipotekom i pravnim poslovima. Naknade za ove usluge udvostručene su u bodovima, pa će umesto dosadašnjih 600 dinara, korisnici plaćati i do 1.440 dinara. Pored toga, broj bodova za izdavanje izvoda (lista nepokretnosti) iz katastra takođe je porastao sa 3 na 6 bodova.

 

Ostale usluge, poput izrade aneksa, nasledničkih izjava, punomoćja i saglasnosti, takođe su dobile veće tarifne bodove.

 

Uvećanje nagrada za složene pravne poslove i hitne intervencije

 

Za složenije poslove, nagrada javnom beležniku, i to za "sastavljanje javnobeležničkog zapisa ili solemnizaciju, odnosno potvrđivanja privatne isprave prema vrednosti predmeta pravnog posla”, kao što je npr. sastavljanje javnobeležničkog zapisa o stvarnoj službenosti ili njegova solemnizacija, javni beležnici sada dobijaju znatno veće nagrade – do 200 bodova.

 

Takođe, procentualna nagrada za jednostrane založne izjave porasla je sa 40% na 50%, uz maksimalni limit od 4.000 bodova.

 

Posebno je od značaja da su uvećane i tarife za rad izvan standardnog radnog vremena, ako na primer javni beležnici rade vikendom ili van radnog vremena. Sledstveno izmenjenoj tarifi, sada za svaki sat rada u hitnim slučajevima beležnici dobijaju dodatnih 30 bodova, za razliku od ranijih 20, dok je za rad van kancelarije prvi sat vredniji za 20 bodova, a svaki sledeći sat po 10 bodova.

 

Izmene u overi potpisa i materijalnim troškovima

 

Iako su mnoge stavke poskupile, overa potpisa na nejavnim ispravama postala je nešto jeftinija u pogledu nagrade notaru – sa 2 na 1 bod. Međutim, materijalni troškovi ostaju na snazi, što znači da ukupni izdatak za korisnika i dalje može biti značajan.

 

Takođe, ukoliko se overava potpis pravnog lica ili preduzetnika, javni beležnik dobija dodatnih 2 boda, uz povećane materijalne troškove koji rastu na 7 bodova.

 

Dodatni troškovi za više strana i uključivanje pomoćnih lica

 

Ukoliko u postupku učestvuje više od dve stranke, tarifa predviđa uvećanje nagrade za beležnika za svakog sledećeg učesnika. Tako se nagrada uvećava za 10 bodova za treću i svaku narednu stranku.

 

Takođe, prisustvo svedoka, prevodilaca, tumača ili drugih beležnika dodatno uvećava ukupne troškove, što naročito utiče na cenu složenijih postupaka. Tako se nagrada uvećava za 20 bodova za svako od tih lica.

 

Šta ove promene znače za građane i privredu?

 

Povećanja u tarifi uglavnom prate složenost i obim posla koje javni beležnici obavljaju, ali u praksi će to značiti da građani, preduzetnici i kompanije moraju da računaju na znatno veće troškove za pravne usluge koje koriste.

 

Izmene su deo nastojanja da se rad javnih beležnika usaglasi sa tekućim troškovima, ali se može očekivati da će ove novine dodatno opteretiti korisnike usluga, posebno u hitnim i kompleksnim situacijama.

Od 1. avgusta 2025. godine, proizvodi koji sadrže palmino ulje, biljne masti ili ulja moraće da imaju jasno vidljivo upozorenje

 

Od 1. avgusta ove godine, proizvodi koji sadrže palmino ulje, biljne masti ili ulja moraće da imaju jasno vidljivo upozorenje, u skladu sa novom uredbom koju je Vlada Srbije usvojila krajem maja. Cilj ove mere je da potrošačima omogući bolju informisanost o sastavu proizvoda i jasnu razliku u odnosu na mlečne artikle.

 

Kako su istakli iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede cilj uredbe nije da zabrani palmino ulje, već da zaštiti potrošače od zavaravajućeg pakovanja koje može da ih navede da misle da kupuju mlečne proizvode.

 

Sledstveno svemu, propisan je izgled oznake na kojoj će pisati: “NIJE 100% MLEČNI PROIZVOD – SADRŽI PALMINO ULJE ILI DRUGA BILJNA ULJA” pored žutog trougla sa crvenim trouglom i uzvičnikom.

 

Šta to konkretno znači za građane?

 

Jasnije informisanje

 

Od 1. avgusta, svaki proizvod sa palminim uljem ili biljnom mastima mora da ima jasno vidljivo upozorenje na prednjoj strain, što građanima omogućava da odmah prepoznaju razliku između pravih mlečnih proizvoda i onih sa biljnim zamenama.

 

Brže i lakše odluke

 

Kupovina postaje transparentnija: Nema više zabune oko sastava, ljudi mogu odmah da izbegnu neželjene supstance (poput palminog ulja).

 

Zaštita zdravlja I pravne sigurnosti

 

Ove oznake informišu osobe sa dijetama ili alergijama i pomažu u donošenju boljih odluka po pitanju ishrane.

 

Šta to znači za privredu (proizvođače i trgovce)?

 

Obaveza označavanja

 

Svaki proizvođač, trgovac, ugostitelj ili servis za dostavu mora od 1. avgusta:

 

Na proizvodu (ili na polici/meniju) imati upozorenje ako proizvod sadrži palmino ulje ili druge biljne masti,

 

Ova obaveza važi i za neupakovane proizvode (kao što su sendviči, pekarski proizvodi, restoranske menje…), gde se oznake takođe moraju jasno istaknuti.

 

Poštovanje pravilnika i kontrole

 

Uredba je usvojena krajem maja 2025. godine, a to nedvosmisleno znači da je bilo dovoljno vremena za prilagođavanje, ali sada su inspekcije u poziciji da kazne nepoštovanje:

 

Kazne za nepoštovanje

 

Ako se oznaka ne pojavi tamo gde je neophodna, kompanije mogu da dobiju značajne novčane kazne (od 250.000 do 3.000.000 dinara.).

 

Umesto zaključka

 

Građani dobijaju veću informisanost i sigurnost pri kupovini.

 

Privreda mora da prilagodi ambalažu i lokacije informisanja, da ne bude opterećena kaznama.

Javni poziv za podnošenje predloga projekata u okviru programa „EU podrška integralnom teritorijalnom razvoju – EU INTEGRA“

 

Stalna konferencija gradova i opština (SKGO), kao implementacioni partner programa EU INTEGRA – EU podrška integralnom teritorijalnom razvoju (EU support to integrated territorial development – EU INTEGRA), koji finansira Evropska unija kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III) a sprovodi se pod rukovodstvom Ministarstva za evropske integracije kao ključne nacionalne institucije, raspisuje Javni poziv za podnošenje predloga projekata lokalnog razvoja.

 

Cilj programa, koji u koordinaciji sprovode Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) i Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS), je unapređenje sprovođenja evropskog modela integralnog teritorijalnog razvoja u Srbiji kroz realizaciju konkretnih projekata koji proizlaze iz već izrađenih teritorijalnih strategija. Program promoviše multisektorski pristup, lokalna partnerstva i planiranje razvoja u skladu sa principima kohezione politike EU. Kroz ovaj poziv, lokalne samouprave i njihovi partneri imaju mogućnost da sprovedu strategije pripremljene u okviru programa EU PRO Plus i time doprinesu jačanju institucionalnih i operativnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, unapređenju lokalnih usluga i životnog standarda građana, većem uključivanju građana u razvojne procese, ravnomernijem teritorijalnom razvoju i efikasnijem korišćenju EU fondova.

 

Ko može da učestvuje?

 

Pravo učešća imaju jedinice lokalne samouprave – gradovi i opštine – koje su razvile teritorijalne strategije bilo da obuhvataju urbana područja jedne ili više JLS. Projekti se realizuju u partnerstvu sa regionalnim razvojnim agencijama, institucijama, javnim preduzećima, obrazovno-naučnim ustanovama, poslovnim udruženjima i organizacijama civilnog društva, u skladu sa uslovima poziva.

 

Vodeći podnosilac prijave mora biti jedinica lokalne samouprave – opština ili grad koja:

 

  • se nalazi na teritoriji jedne od 12 oblasti koje su izradile teritorijalne strategije u okviru programa EU PRO Plus,
  • je osnovala Savet za razvoj urbanog područja i Jedinicu za koordinaciju projekata.

 

Teritorije obuhvaćene pozivom

 

Pet urbanih područja obuhvaćenih strategijama koje uključuju više JLS:

 

  • Kragujevac sa opštinama Aranđelovac, Batočina, Кnić, Lapovo, Rača i Topola;
  • Niš sa opštinama Gadžin Han, Merošina i Svrljig;
  • Pirot sa opštinama Babušnica, Bela Palanka i Dimitrovgrad;
  • Užice sa opštinama Bajina Bašta, Čajetina, Požega i Priboj;
  • Zaječar sa opštinama Boljevac, Кnjaževac i Sokobanja.

 

Sedam urbanih područja sa strategijama koje se odnose na jednu JLS: Bor, Kruševac, Leskovac, Loznica, Novi Pazar, Smederevo i Šabac.

 

Tematske oblasti i tipovi projekata

 

Projekti moraju biti usklađeni sa jednom ili više od pet prioritetnih tematskih oblasti, u skladu sa ciljevima kohezione politike EU 2021–2027:

 

  • jačanje urbanog identiteta,
  • podržavanje zelena i energetska tranzicija i održive mobilnosti,
  • podsticanje inovativne i pametne ekonomije,
  • unapređenje društvenog blagostanja,
  • unapređenje upravljanja urbanim i teritorijalnim razvojem.

 

Trajanje projekta mora biti najmanje 18, a najviše 21 mesec.

 

Podršku mogu dobiti samo oni projekti koji imaju pripremljenu tehničku dokumentaciju u skladu sa zakonom i uslovima poziva i koji su u potpunosti spremni za sprovođenje u predviđenom roku. Poziv je usmeren na integralne, multisektorske projekte koji kroz održivi pristup odgovaraju na različite potrebe zajednice – od unapređenja javnih prostora, infrastrukture i usluga, do podsticanja ekonomskog razvoja i socijalne inkluzije.

 

Detalji o prihvatljivim temama i aktivnostima, kao i kriterijumi nalaze se u Smernicama za podnosioce prijava, dostupnim na dnu ove stranice.

 

Finansijski okvir

 

Ukupan budžet ovog poziva iznosi 4.720.000 evra.

 

Visina pojedinačnih grantova:

 

  • od 500.000 do 1.500.000 evra za projekte koji se odnose na strategije koje obuhvataju više JLS,
  • od 100.000 do 500.000 evra za projekte koji se odnose na strategije koje obuhvataju jednu JLS.

 

EU finansiranje može pokriti od 55% do 80% ukupnih prihvatljivih troškova, dok se preostali deo obezbeđuje iz drugih izvora.

 

Način i rok za podnošenje prijava

 

Prijave se podnose u štampanom i elektronskom formatu (USB), lično ili poštom, najkasnije do 08. oktobra 2025. na adresu:

 

Stalna konferencija gradova i opština – SKGO
Makedonska 22/VIII, 11000 Beograd

 

Prijave koje stignu nakon roka ili na pogrešnu adresu neće biti razmatrane. 

 

INFO dani

 

U cilju pružanja dodatne podrške pri izradi projektnih prijava, SKGO će organizovati INFO dane za sve zainteresovane. 

 

Prve sesije biće održane:

 

 

O održavanju ostalih sesija zainteresovani će biti blagovremeno informisani.

 

Dokumentacija i dodatne informacije

 

Dokumentaciju možete preuzeti u folderu ispod ovog teksta.

 

Za dodatne informacije zainteresovani podnosioci mogu se obratiti SKGO svakog radnog dana do 17. septembra elektronskom poštom na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

DOKUMENTACIJA 

 

Guidelines for grant applicants.docx

Documents for information.zip

Documents to be completed.zip         

Otvoren nacionalni foto konkurs „Gastronomija u fokusu“

 

Delegacija Evropske unije u Srbiji, u partnerstvu sa Novom iskrom, KC Grad, Politikinim zabavnikom i Erazmus studentskom mrežom Srbija, organizuje konkurs „Gastronomija u fokusu“ za najbolju fotografiju Srbije, čija je tema hrana.

 

Kulturno nasleđe ne podrazumeva samo umetnost, arhitekturu, predmete i zanate, već i hranu koju jedemo, način na koji je spremamo, običaje okupljanja oko trpeze, itd. Gastronomsko nasleđe je rezultat viševekovnog ljudskog prisustva na ovom prostoru, ali i razmena koje su lokalne zajednice tokom vremena uspostavile sa drugim narodima.

 

Konkurs je inspirisan upravo ovim nasleđem i zajedništvom. Svaka zemlja ima svoj kulturni identitet, i gastronomsko nasleđe je njegov sastavni deo, ali hrana čuva čitavu istoriju i kulturu jedne zajednice.

 

Konkurs je otvoren za sve fotografe starosti od 15 godina pa naviše. Maloletni fotografi moraju obezbediti odobrenje od roditelja ili staratelja.

 

Žiri će uzeti u obzir digitalne fotografije koje su nastale u Srbiji, ali nisu starije od tri (3) godine.

 

Digitalne fotografije treba slati u periodu od 15. jula 2025. do 15. oktobra 2025. godine, na elektronsku adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.. Maksimalni broj fotografija po učesniku je pet (5) sa pratećim spiskom fotografija.

 

Stručni žiri će odabrati tri najbolje fotografije i nagraditi vaučerima za kupovinu foto i elektronske opreme u dinarskoj protiv vrednosti od:

 

1000 evra (prva nagrada)

500 evra (druga nagrada)

300 evra (treća nagrada)

 

Dvadeset najboljih fotografija (uključujući  i tri nagrađene) biće odštampano i izloženo u Evropskoj kući u Beogradu (ugao Zmaj Jovine i Kneza Mihaila) početkom krajem 2025. godine. Fotografije će takođe biti izložene u Nišu i Novom Sadu. Prvonagrađena fotografija biće objavljena u Politikinom zabavniku.

 

Ukoliko nemate profesionalni foto-aparat, nemojte da brinete jer će žiri uzimati u obzir i fotografije načinjene mobilnim telefonom.

 

Fotografije poslate nakon navedenog roka neće biti uzete u razmatranje.

 

VAŽNO: Detaljna pravila o učešću na konkursu možete pogledati OVDE.

 

Fotografije tela koje na bilo koji način objektivizuju ljude, ili koje su uvredljive, neće biti uzete u obzir! Za maloletna lica prikazana na fotografijama neophodno je obezbediti odobrenje od roditelja ili staratelja.

 

Organizator zadržava pravo da promeni uslove konkursa u bilo kojoj fazi, uz pravovremeno obaveštenje takmičarima putem vebsajta europa.rs i društvenih mreža EU u Srbiji.

 

Radove pobednika prethodnih tematskih foto takmičenja možete pogledati na sledećim linkovima:

 

Priroda u pozitivu

Čovek u fokusu

Žene u fokusu

Biti mlad u Srbiji

Veštine u fokusu

Sport u fokusu 

Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške za razvoj preduzetništva žena na selu u 2025. godini

 

Na osnovu Uredbe o utvrđivanju Programa podrške za razvoj preduzetništva žena na selu u 2025. godini („Službeni glasnik RS“, broj 39/2025)

 

MINISTARSTVO PRIVREDE 

raspisuje

JAVNI POZIV ZA DODELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA 

u okviru Programa podrške za razvoj preduzetništva žena na selu u 2025. godini

 

Ministarstvo privrede, dodeljuje bespovratna sredstva mikro privrednim društvima čiji je većinski osnivač i  zakonski zastupnik žena, preduzetnicama i zadrugama čiji su većinski članovi žene, koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda i svoju delatnost obavljaju u seoskom području.

 

Za realizaciju Programa obezbeđena su bespovratna sredstva u iznosu od 50.000.000,00 dinara.

 

Sredstva opredeljena Programom namenjena su za finansiranje nabavke:

 

1) nove opreme koja se koristi za skladištenje, preradu i pakovanje poljoprivrednih proizvoda i

2) repromaterijala čiji troškovi nabavke mogu da učestvuju do 25% u strukturi ukupnog ulaganja za koja se potražuju sredstva Programa.

 

Pravo da se prijave na konkurs za dodelu bespovratnih sredstava imaju:

 

1) pravna lica, registrovana u Agenciji za privredne registre (u daljem tekstu: APR) kao privredna društva  koja su razvrstana na mikro pravna lica u skladu sa Zakonom o računovodstvu („Službeni glasnik RS”, br. 73/19 i 44/21 - dr. zakon);

2) preduzetnici registrovani u APR i

3) zadruge.

 

Bespovratna sredstva se odobravaju u visini od 100% nabavne vrednosti sa predračuna, uključujući PDV.

 

Maksimalan iznos odobrene bespovratne pomoći ne može biti veći od 500.000,00 dinara, niti manji od 300.000,00 dinara.

 

Prijava, sa pratećom dokumentacijom dostavlja se preporučeno poštom ili lično u zatvorenoj koverti na adresu: Ministarstvo privrede, Sektor za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništvo, Kneza Miloša 20, 11000 Beograd, sa sledećim tekstom: PRIJAVA za Program podrške za razvoj preduzetništva žena na selu u 2025. godini, sa punim nazivom i adresom privrednog subjekta na poleđini koverte i naznakom NE OTVARATI.  

 

Javni poziv je otvoren do 30. juna 2025. godine.

 

Na sledećem linku možete preuzeti potrebnu dokumentaciju u kojoj su bliže definisani bitni elementi i pravila za učešće u ovom programu.

Program podrške ekonomskog razvoja opština sa izrazito negativnim demografskim kretanjima u 2025. godini

 

Ministarstvo privrede u saradnji sa Fondom za razvoj Republike Srbije pokreće program koji ima za cilj podršku ekonomskom razvoju opština sa izrazito negativnim demografskim kretanjima. U okviru ovog programa, odobravaju se bespovratna sredstva za finansijsku podršku mladim preduzetnicima i malim privrednim društvima koja teže napredovanju u okruženju sa izazovima populacionog pada.

 

Program koji podstiče inovacije i privredni rast!

 

Ukupno opredeljena bespovratna sredstva iznose 50.000.000,00 dinara, a novoosnovani i postojeći preduzetnici, zadruge i mikro i mala privredna društva čiji su osnivači mladi do 35 godina mogu dobiti najviše 500.000,00 RSD, odnosno do 50% vrednosti investicije.

 

Za šta se mogu iskoristiti bespovratna sredstva?

 

  • Kupovina opreme, alata, mašina, vozila novih ili polovnih do pet godina starosti, kao i računarske opreme i softverskih licenci, koje moraju biti nove;
  • Adaptacija i/ili tekuće održavanje proizvodniog i poslovnog prostora.

 

Maksimalni iznos bespovratne podrške po zahtevu je 500.000,00 dinara, a minimalni 300.000,00 RSD, što predstavlja značajnu šansu za mlade ljude da pokrenu svoj biznis ili unaprede postojeći.

 

Program nudi ne samo finansijsku podršku, već i nove mogućnosti za lokalnu zajednicu, podstičući stvaranje novih radnih mesta i poboljšanje životnog standarda u opštinama koje se sučeljavaju sa demografskim izazovima.

 

Rok za podnošenje zahteva: do 31. decembra 2025. godine, ili do utroška sredstava.

 

Pokrenite svoj biznis, unapredite ga i budite deo rešenja za budućnost Srbije!

 

Više informacija možete pročitati na sledećem linku.

Show more post